Magnus Ranstorp, stručnjak za terorizam sa Švedskog nacionalnog koledža za odbranu, za ‘Zašto?’ objašnjava da li bi napad na američku ambasadu u Podgorici mogao biti okarakteriziran kao terorizam iako je Više tužilaštvo u Podgorici izjavilo da za sada nema elemenata koji ukazuju na to. Zašto: Kako bi trebalo kvalificirati napad na američku ambasadu u Crnoj Gori? Ranstorp: Ključna stvar, je naravno, da li je politički motivisan ili nije. Ako jeste politički motivisano nasilje upereno protiv simbola i vladinih meta onda bi to trebalo smatrati terorizmom. Na površini, vjerujem da je napadač bio terorista jer je to prikazano kroz način na koji je izvršio napad protiv Sjedinjenih Država: ova osoba je imala vrlo jasne stavove protiv NATO-a, odlikavao ga je Milošević, i (imao je) pro-ruske stavove. Po mom viđenju, jasno je da je to terorizam. Jasno je da ovdje ima mnogo političkih elemenata pa mi je zagonetka zašto kažu da to nije teroristički akt. Mislim da to što lokalni komentatori kažu da ‘pošto nismo imali terorizam u regionu onda ovo ne bi trebalo biti klasificirano kao terorizam’ nema smisla. Napad ručnom granatom M-75 na američku ambasadu od nekoga ko se očito protivi NATO-u i ko se ubije u tom napadu – teško mi je shvatiti zašto ovo ne bi trebalo biti klasificirano kao terorizam. Možda će biti nekih indicija u poruci koju je ostavio ali još ne znamo šta on u toj poruci kaže a, sa druge strane, imamo vrlo jasne indikacije da je ovo bio teroristički napad. Zašto: Kako bi činjenica da je možda imao psiholoških ili mentalnih problema mogla uticati na karakterizaciju njegovog čina? Ranstorp: Do promjene u kvalificiranju ovog čina će doći u zavisnosti od toga šta je naveo u poruci koju je ostavio iza sebe. Očigledno ako je bio mentalno poremećen to bi moglo donekle promijeniti razloge i motivaciju za njegov napad. Mislim da je jedan razlog zašto ljudi ili vlada ne žele ovo da klasifikuju kao terrorizam to što na ovo gledaju kao na usamljeni napad -- neće biti drugih sistematskih pratećih napada, nije pripadao nekoj vrsti šire mreže -- i to mogu biti neki od argumenata zbog kojih kažu da ovo nije bio teroristički napad. Mi ovdje, međutim imamo jasan napad koji je motivisan političkim motivacijama i zbog toga, bar na površini, dok ne saznamo sadržaj njegove poruke, pogrešno je reći da ovo nije bio teroristički napad. Ako ispadne da je izgubio vezu sa stvarnošću ili ako je imao ozbiljnih psiholoških problema, onda bi se, naravno, to trebalo ispraviti. Ali na osnovu onoga što znamo do sada -- na osnovu onoga što je uradio, na osnovu njegovih političkih stavova u prošlosti -- mislim da je razumno sugerirati da je to bio teroristički akt. Zašto: Možete li navesti neke slične slučajeve iz vašeg iskustva? Ranstorp: Prije svega, nivo nasilja koji je upotrijebljen, to je ekstremno nasilje, ako idete na ambasadu sa ručnom granatom, taj nivo nasilja je vrlo oštar. Bilo je drugih slučajava napada i kada je bilo pitanje da li je to terorizam ili pucnjava u školi ili nasilje u školi. Normalno, nekada imate incidente u kojima je osoba – imali smo takav slučaj u Švedskoj – bila izazito anti-imigrantska i otišao je u školu i izbo nožem učenike i nastavnike nakon čega je bila velika debata da li je to bio teroristički akt zbog njegovih anti-imigrantskih pogleda ili je to bio samo školski incident. Nekada dođe do takvih rasprava kada se radi o motivaciji. Ispalo je na kraju da je ta osoba ostavila samoubilačku poruku i nije bilo političkih elemenata koji se mogu utvrditi pa vlasti to nisu klasifikovale kao terorizam i taj incident je postao čin nasilja u školi, a ne terorizam. Tako da ponekad ima tih nekih sivih zona u smislu kako nešto kvalifikovati. Ali, zaista, ključna stvar ovdje je pitanje političke motivacije ili šta je natjeralo osobu da počini nasilje, a ključni dokaz biće poruka koju je ostavio iza sebe. (Vijesti.ba / RSE)